Paginacija
-
-
Mikroonečišćivala u površinskim vodama SZ Hrvatske
-
Karla Vugrin Mikroonečišćivala postaju sve veći globalni problem posljednjih godina. Tragovi ljudskog djelovanja vidljivi su u svakom segmentu okoliša, osobito u vodenim ekosustavima. Kontinuiranim razvojem industrije, povećanjem populacije, neodgovornim odlaganjem otpada i prekomjernom upotrebom pesticida mikroonečišćivala dospijevaju u okoliš gdje se akumuliraju i negativno utječu na okoliš i zdravlje živih organizama. Postoje razne tehnike obrade otpadnih voda koje uključuju kombinaciju...
-
-
Mikroplastika - nevidljiva prijetnja zdravlju i okolišu
-
Ana-Maria Radovan Posljedica nezaustavljivog rasta proizvodnje plastike i neadekvatnog odlaganja otpada je onečišćenje plastikom koje postaje globalni izazov. Velike su količine odbačene plastike u okolišu pod direktnim utjecajem biotičkih i abiotičkih faktora zbog kojih dolazi do usitnjavanja čestica i nastajanja sitnih čestica plastike, odnosno mikroplastike. Mikroplastika je brzorastući onečišćivač koji, zbog svoje sveprisutnosti u okolišu i u čovjekom neposrednom okruženju, izaziva...
-
-
Mikroplastika u površinskim vodotocima
-
Simona Jambrošić Plastika se zahvaljujući svojoj rasprostranjenosti može smatrati materijalom današnjice što opravdava činjenicu da velika njezina količina završava u vodenom okolišu, točnije površinskim vodotocima. Njezinim raspadom nastaju sitniji dijelovi (mikrovlakna, fragmenti...) veličine od 1 μm do 5 mm koji se nazivaju sekundarnom mikroplastikom. Primarnu mikroplastiku čine sve čestice (mikrozrna...) koje se nalaze u potrošačkim i komercijalnim proizvodima poput kozmetike. Razlikuju...
-
-
Mineralne vode - slani izvori Hrvatske
-
Lucija Holubek Osnovna značajka mineralnih voda je količina otopljene mineralne tvari koja je
veća od 1 g/L. Dosadašnje spoznaje o mineralnim vodama Republike Hrvatske
omogućuju njihovu kategorizaciju prema ionskom i specifičnom sastavu,
raspoloživoj količini i trenutnoj uporabi. Mineralne vode u Hrvatskoj podijeljene
su na: kiselice, sumporovite i željezovite vode. Posebno značajne su visoko
mineralizirane vode na sjevernoj, središnjoj i istočnoj Hrvatske, koje se
djelomično koriste u...
-
-
Mjerenje emisije otpadnih plinova
-
Nikolina Perković U ovom završnom radu obrađen je proces mjerenja emisije otpadnih plinova. Obrađene
su zakonske regulative vezane za zaštitu zraka i mjerenje emisije, izvori onečišćenja
zraka te što sve ulazi u proces mjerenja emisije i kako to izgleda na primjeru.
U prvom dijelu rada prolazi se kroz zakonodavstvo kojim se uređuje zaštita zraka. U
drugom dijelu definiraju se izvori emisija i emisijski faktori, dok se u trećem dijelu
pojašnjuje proces mjerenja emisije, učestalost mjerenja,...
-
-
Mjerenje gustoće čestica otpada vodenim piknometrom
-
Dino Božić U ovom radu proučavala se gustoća čestica otpada i specifična težina čestica mehaničko-biološko obrađenog otpada iz Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina. U ovom istraživanju ručno su se izdvajale komponente otpada, da bi se dobila što točnija vrijednost gustoća čestica pojedinih komponenata otpada iz razloga što otpad mijenja svoja svojstva i nije homogen.
Postupak vodenog piknometra prilagođen je iz BS 1377: Part 2: 1990 standarda za određivanje...
-
-
Mjerenje i analiza utjecaja buke na užem području grada Varaždina
-
Tonka Dregarić U ovom radu prikazan je način mjerenja buke na užem području grada Varaždina, te analiza utjecaja buke na stanovništvo, koje je svakodnevno izloženo buci, počevši s prikupljanjem podataka tj. mjerenjem razina buke na odabranim lokacijama, preko obrade podataka, te u konačnici do izrada karata buke. U programu QGIS izrađene su karte na kojima su prikazane raspodjele ekvivalentnih razina buke (LAeq), karte na kojima su prikazane zone maksimalnih izmjerenih razina buke (LApeak), karte...
-
-
Mjerenje intenziteta UVA i UVB zračenja pomoću Arduino platforme
-
Juraj Vidaček Rad sadrži osnovne teorijske postavke vezane uz spektar sunčevog zračenja. Posebna se pozornost posvećuje dijelu spektra koji se odnosi na ultraljubičasto (UV) zračenje: UV-A (340 - 380 nm) i UV-B zračenje (290 - 340 nm). U kratkim je crtama opisan njihov utjecaj na biokemijske procese u živim bićima, ali i njihova primjena u različitim industrijama kao i u medicini. Velik utjecaj zračenje ima na učinkovitost fotokatalitičkih procesa za pročišćavanje voda i zraka, te je stoga...
-
-
Mjerenje koeficijenta propusnosti tla izloženog naftnim derivatima
-
Andrea Kun Voda je prisutna u porama tla te utječe na njegova fizikalna i mehanička svojstva.
Propusnost tla predstavlja jedno od važnijih fizikalnih svojstava tla, a to svojstvo vezano je za
mogućnost protjecanja fluida kroz tlo. Kako se njačešće radi o vodi, kao o prisutnom fluidu u
tlu, tako se ovo svojstvo još naziva i vodopropusnošću. Određivanje koeficijenta propusnosti
predstavlja jedno od najčešćih laboratorijskih ispitivanja u geotehnici, a kako bi se odredio
koeficijent...
-
-
Mjerenje koeficijenta propusnosti u hidrauličkom edometru
-
Tomislav Labaš Edometar je uređaj u kojem se ispituje stišljivost tla u uvjetima promjene samo jedne od
komponenti deformacija. U njega se ugrađuje neporemećeni uzorak tla kružnog
presjeka na kojeg se vrši kontrolirani prirast vertikalnih naprezanja. Tijekom
edometarskog pokusa mijenja se opterećenje uzorka, koje mora biti dvostruko veće od
prethodnog te se prati njegova vertikalna deformacija. Za razliku od klasičnog
edometara gdje se opterećenje nanosi utegom, kod hidrauličkog edometra...
-
-
Mjerenje koncentracije radona na području Sjeverozapadne Hrvatske
-
Tomislav Trojko Radon je prirodni radioaktivni plin bez boje i mirisa koji se nalazi u Zemljinoj kori
te je glavni prirodni izvor radijacije na Zemlji. Koncentracija radona je na
otvorenom uglavnom vrlo niska. Međutim, unutar zatvorenog prostora može biti
vrlo visoka. To može ugroziti zdravlje ljudi te u najgorim slučajevima i uzrokovati
karcinom. Stijene i tlo prirodno sadrže radon te je to glavni izvor radona koji
onda iz tla ulazi u zatvorene prostore. Glavni izvor radona u kućama je tlo
...
-
-
Mjerenje odlagališnih plinova
-
Lucija Kurta Komunalni kruti otpad može generirati velike količine plina. Dva najznačajnija sastojka odlagališnog plina su metan (CH4) i ugljični dioksid (CO2), a radi se o značajnim stakleničkim plinovima, stoga je potrebno spriječiti njihov slobodan izlaz u atmosferu. Svako odlagalište bi moralo sakupljati i kontrolirati izlaz plina iz tijela odlagališta putem sustava otplinjavanja kako bi se spriječila pojava požara, eksplozija, klizanja i drugog. Odlagališta komunalnog otpada se mogu...
Paginacija
