Primjena parametarskih metoda za predviđanje maksimalnih visina oborina na području grada Varaždina

master's thesis

• Author: Darko Zlatarek
• Mentor: Bojan Đurin (mentor)
• Committee member: Sanja Kovač (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Bojan Đurin (član povjerenstva)
• Committee member: Hrvoje Meaški (član povjerenstva)
• Committee member: Ivan Kovač (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Geotechnical Engineering; Varaždin
• Defense date and country: 2016-07-14, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: TECHNICAL SCIENCES; Interdisciplinary Technical Sciences

Abstract

Oborine kao i otjecanje predstavljaju komponente jednadţbe vodne bilance. Oborine
predstavljaju ulaznu veliĉinu, a otjecanje izlaznu, dok njihova razlika prestavlja
promjenu koliĉine vode u hidrološkom ciklusu. Koliĉine (visine) oborina mjere se
kišomjerom. Ukoliko se ţele odrediti srednje koliĉine oborina na nekom slivu, postoje
razliĉite metode kao što su metoda aritmetiĉke sredine, metoda izohijeta, metoda
Thiessenovih poligona i dr. Protok vode jedan je od najvaţnijih hidroloških elemenata.
Protok se moţe odrediti volumenskom metodom, na temelju brzina vode, pomoću
razliĉitih ureĊaja i preljevnih graĊevina te korištenjem trasera, a sluţi za odreĊivanje
hidrograma. Hidrogram prikazuje protok vode u ovisnosti o vremenu pa se iz njega
moţe odrediti koliĉina vode koja otjeĉe vodotokom prije, za vrijeme i poslije kiše. Za
odreĊivanje koliĉine oborina, od svih navedenih parametarskih metoda u ovom radu
korištena je Krepsova metoda. Krepsova je metoda zamišljena za proraĉun srednjeg
protoka na odreĊenom slivu, no zbog svoje jednostavnosti i veze izmeĊu protoka i
koliĉine oborina u ovom je radu korištena za odreĊivanje maksimalne koliĉine oborina.
Analiza provedena u ovom radu odnosi se na grad Varaţdin. Ulazni podaci za Krepsovu
formulu preuzeti su od DHMZ-a, a mjereni su na meteorološkoj postaji Varaţdin
(oborina, temperatura zraka) i hidrološkoj postaji „Vidovićev Mlin“ (protok). Rezultati
dobiveni Krepsovom metodom znatno odstupaju od mjerenih (stvarnih) vrijednosti.
Razlozi velikih odstupanja su klimatski i antropogeni, ali postoji i mogućnost
zastarjelosti Krepsove metode zbog ĉega bi se ista morala provjeriti, a za što su
potrebna velika financijska sredstva, mnogo terenskog rada, obrade velikog broja
podataka i sudjelovanje velikog broja struĉnjaka raznih struka.

• Keywords: oborina; protok; temperatura; parametarske metode; Krepsova metoda
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:130:087046
• Study programme: Title: Geoengineering; specializations in: Geotechnical Engineering, Hydrotechnical Engineering, Environmental Engineering; Course: Hydrotechnical Engineering; Study programme type: university; Study level: graduate; Academic / professional title: magistar/magistra inženjer/inženjerka geoinženjerstva (magistar/magistra inženjer/inženjerka geoinženjerstva)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Open access
• Created on: 2016-09-20 06:52:55