Pages
-
-
Problematika mikroplastike u moru i površinskim vodotocima
-
Andreja Hegedušić Svi Zemljini ekosustavi onečišćeni su mikroplastikom, ali najveće onečišćenje pronađeno je u svim vodenim ekosustavima. Najviše mikroplastike u vodu dolazi s kopna, tj. ljudskom aktivnošću. Što se više plastike odbaci to će više otpada završiti u vodenim sustavima. Pregledom 20 odabranih članaka sa Science Directa koji su se temeljili na problematici, uzorkovanju, utvrđivanju i sanaciji mikroplastike u oceanima, morima te površinskim vodotocima odnosno rijekama i jezerima....
-
-
Problematika plastičnog otpada u moru i oceanima
-
Marija Gašparić Proizvodnja plastike drastično se povećala u zadnjem stoljeću i u današnje je vrijeme
prepoznata kao velika prijetnja morskom okolišu. Većina plastičnog otpada u ocean
dolazi s kopna zbog lošeg gospodarenja otpadom, turizma i rekreacijskih aktivnosti. Sav
taj plastični otpad ulazi u cirkulaciju velikih morskih struja i s vremenom se akumulira
u središtima tih struja, takozvanim „vrtlozima“ otpada. Najveći vrtlog otpada otkriven je
u sjevernom dijelu Pacifičkog oceana,...
-
-
Problemi i izazovi u zaštiti podzemnih voda u međuzrnskim vodonosnicima
-
Igor Miloš U Republici Hrvatskoj prepoznat je potencijal vodnog bogatstva velikih međuzrnskih
vodonosnika Savskog i Dravskog bazena smještenih u panonskom dijelu Hrvatske. Oni
predstavljaju strateške rezerve podzemnih voda međuzrnskih vodonosnika što znači da
se njihovim određivanjem i zaštitom dugoročno osiguravaju potrebe javne vodoopskrbe
cijelih regija. Osnovne mjere zaštite podzemnih voda u Republici Hrvatskoj određene su
regulatornim okvirom i uključuju obveze koje su preuzete...
-
-
Probno crpljenje probno-eksploatacijskog zdenca unutar pogona industrija PG u industrijskoj zoni Prelog - sjever
-
Marija Šparavec Zdenac predstavlja vrijedan i relativno skup objekat pa je nužna izrada adekvatne tehničke dokumentacije, odnosno projekta prije njegove izvedbe. Istražni radovi osnovni su preduvijet kvaliteti projekta zdenca, kao i identificiranje hidrogeoloških uvjeta pojavljivanja podzemne vode i utvrđivanja njenog odnosa s površinskim vodama. Projektant i izvođač mora raspolagati istražnom podlogom koja obuhvaća dimenzije, oblik, dubinu i zalijeganje vodonosnog sloja, hidrogeološke...
-
-
Procesi ishođenja lokacijske dozvole za projekt Podravske brze ceste
-
Paula Benjak Cilj izrade ovog završnog rada je napraviti uvid u proces ishođenja lokacijskih
dozvola, u ovom slučaju za Podravsku brzu cestu. Također će se pobliže objasniti u čijem
se vlasništvu nalaze ceste u Republici Hrvatskoj, kakve ceste izvan naselja postoje i od
kojih su dijelova sačinjene. Opisat će se konstrukcijski elementi cesta i značenje
prostornih planova u smislu iniciranja pa do konačnog donošenja i izvedbe. Podloge za
projektiranje (TK, DOF i HOK) su nam potrebe kod...
-
-
Procjena dinamičkih svojstava tla seizmičkim metodama
-
Mladen Gres Dinamička svojstva predstavljaju dio fizičko-mehaničkih i inženjerskih svojstava kojima se može definirati i opisati odnos različitih dinamičkih opterećenja i različitih vrsta potencijalnih mehanizama (do) sloma u pojedinim vrstama tla i stijena. Ta se svojstva istraživanjem nastoje parametrizirati, odnosno nastoje se izolirati temeljne fizikalne ili inženjerske veličine kojima se može opisati dinamičko ponašanje geomedija. To znači: određivanje parametara koji najbolje...
-
-
Procjena maksimalnih intenziteta oborina za dimenzioniranje objekata odvodnje oborinskih voda
-
Marko Vlahović Kod projektiranja oborinske kanalizacijske mreže u urbanim prostorima ili cestovnih prometnica, od velikog su interesa kiše jakog intenziteta, koje obično izazivaju poplave i preopterećenja kanalskih kolektora namjenjenih odvodnji oborinskih voda.
Hidrološkim metodama temeljenih na povijesnim višegodišnjim mjerenjima oborina, proračunavaju se mjerodavni intenziteti oborina za projektiranje kanalizacijskih sustava odvodnje oborinske vode.
Poznavanje jakih oborina, odnosno mjerodavnih...
-
-
Procjena mase teških metala (Cd, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb, Zn) koju je moguće ukloniti s određene površine pomoću bijele djeteline (Trifolium repens L.)
-
Valentina Filipašić Procjena masenog udjela teških metala (Cd, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb, Zn) koji je moguće ukloniti pomoću bijele djeteline (Trifolium repens L.) sa zelenih gradskih površina Varaždina
Tijekom dvije različite vegetacijske sezone 2014. godine, na 15 postaja tijekom srpnja i na 14 postaja tijekom listopadana području grada Varaždina sakupljani su nadzemni dijelovi bijele djeteline (Trifolium repens L.) s ciljem utvrđivanja koliko se pomoću navedene biljne vrste može ukloniti teških metala s...
-
-
Procjena mase teških metala (Cd, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb, Zn) koju je moguće ukloniti s određene površine pomoću maslačka (Taraxacum officinale agg.)
-
Mijo Košić U današnje vrijeme teški metali su sve veći problem za zdravlje ljudi. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi koliko se teških metala (kadmija – Cd, bakra – Cu, željeza – Fe, mangana – Mn, nikla – Ni, olova – Pb i cinka – ZN) može ukloniti sa zelenih površina veličine 1 m2 pomoću tri biljne vrste. Prikupljanje biljaka vršilo se u razini otkosa na 16 postaja tijekom srpnja i listopada 2014. godine. Moje istraživanje odnosilo se na mogućnosti uklanjanja teških metala...
-
-
Procjena mase teških metala (Cd, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb, Zn) koju je moguće ukloniti s određene površine pomoću uskolisnog trputca (Plantago lanceolata L.)
-
Nikolina Habulan Prošle, 2014. godine, započeli smo istraživanje na ukupno 16 postaja na području grada
Varaždina kako bi utvrdili koliko se teških metala (kadmija – Cd, bakra – Cu, željeza –
Fe, mangana – Mn, nikla – Ni, olova – Pb i cinka – Zn) može ukloniti sa zelene
površine veličine 1 m2 pomoću tri samonikle biljne vrste. Moje istraživanje baziralo se
na mogućnosti uklanjanja teških metala pomoću uskolisnog trputca (lat. Plantago
lanceolata L.). Sakupljali smo samo nadzemne...
-
-
Procjena mogućnosti korištenja baterijskih spremnika za kućanstva uz fotonaponske sustave
-
Lidija Kantej Tema ovog rada je procjena mogućnosti korištenja baterijskih spremnika za kućanstva uz fotonaponske sustave. Svijet se sve više okreće obnovljivim izvorima energije i sve većoj iskoristivosti istih. Jedan dio toga zauzimaju baterijski spremnici koji se najčešće koriste uz fotonaponske sustave za dobivanje energije iz sunčeva zračenja. Na samom početku rada je osvrt na solarne panele i same fotonaponske sustave, pobliže opisani i objašnjeni za mogućnost daljnjeg razumijevanja....
Pages
